{The speech of the the researcher on metadata}
{The speech of the the researcher on metadata}
{The speech of the the researcher on metadata}
{preparing for recording, inviting the speaker to speak }
{preparing for recording, inviting the speaker to speak }
jʊ nɛ babi ɳangatɔm ɳam teja kugu gut niwa kuru nakat tulu ni
har har kəri ŋɔtu wawu kar lax
hakurɔ wun na
taɗa wuna naŋatɔm bala ʔaŋɔ wulu pi dana miʒa dawu lama pari gɔna
ʔalu ngagatɔm metˈa ʔaŋɔ bakatɔn nakɔ buna be
ʔaku ta be tɔ boʃ
berbo tɔ bosa
leni jə leni rɔze jamɔ tuma tɔkəta rɔtɔ ɗawni
jəgi jaka ɓaro
ʔlozia rot
namitia koro ʔa bərni ɳoɳo
ɳəmule le loko
tamanə jawujo naka bəka naka tədəma ʔiwɔrɔ u{tawa te}
ʔawaladʒ ʔojim ʔadwol
ʔako ʔal holadʒ wojim ʔadwol
naj damo da dwodi gəna
ja təpɛ tə ɳam
ɗɔŋa bərɔ məmi bərɔ bu
napet
ki garwoj kija gorwa jakɔn təmən gɛj jəŋo dʒəməri
ʔaɗon naka namut dijaŋɔ
ʔi bərə
ʔam gɪle hojnia wədə
ŋut da ʔaka kwana
ɳo bəja kurna botə nəge ʔamənə ge
ʔegile ʔawi dʒorna
na ʔawo tuga bokana
talijama diga ta na parəna
wo two lugo wunta tokoro two kalalak tarara
ʔakɔ putʃe nana gate
ʔabar ɗam nanotʃena pu kenda
nano ne gje lano naŋa ɳano ne
ɳano ne ʔuru bul
boj takal ʔini
dʒija ra guj ʔagu getieri gidʒeɗa bar ɗa
ʔani ke neni
ke neni de kata dʒəkən nijakˈob
te pun nijakˈob
noko ta mada ɗu wənija ɗa wun
jərɔ ɗagun naŋa jəwtul lutə naŋa
ʔakola gi ʔajtʃe lwozi ɗan ʔanaga roti kəŋ
lʊk ʔaba dajtʃe ɗa wolo zija ʔabu ta kaɳ
prija bure zemet ʔa rubo
gɪ diŋi
ɗa mon deŋe
jide zətˈə na ʔa twaŋo ʔu gi dʒəlo wədika ŋetelo
ʔakura wədika ɓi ʔama je
matʃa ʔaja wuj bəli gamona
ʔe bidʒa ɗam
ʔo gida bərna ga ne ŋari jaje
ʔotə̠re ŋazu jida kurno wul mola
ɗa wunoj nəzi mola
boj ləji təkuware dija kukiŋa boru naji
matato mari gat go jemu waje
dari ba nokur waje ʔaz bara loji
ʔari tuwan ɗa mara ka tətʃa kade
ɗotʃo duŋgate
ʔaŋu tom neru bola ʔaj tenə̠ni
nara gətgo ki dijana gətgo ʔaguro ɗa ŋe ʔabəga bəro
ʔami muwa je
koni toni koŋ ʔatan dan ja tʃˈakado to tal ʔaŋo ɗaŋo tʃar ŋo gundʒe
naja je
ʔati motuma
ʔitɔ ni nija ʔin kede naki tonija ke ɓarɔ
ɗo bəkˈa guraje medaga tokˈona ʔaŋurɔ gubade
ləŋga ja jəŋgu ʔaje
ʔawu bakt teləni jaje
ʔa tʃˈakˈajo ʔada
kətər ʔara gurna dʒonogo
ko k'oro kija bərno kˈo jakon dʒɨdʒa kuna ki dʒorkˈo ŋakoŋ
naj torna gi jonogo
game ʔaje ʔaŋogo ʔaje
toko nibo wonije ʔadʒe mərija ʔaɗɔ likaŋa wojija kˈurəj kəŋa ji bəjom ʔaba nabo toboma
ʔawa dʒakor bura ʔajtʃo
butu karaj wəlaj dʒono kˈoro kadəni
je kˈəti muti naj pona hono
naj tʃəmu gədi mɔ tuwaru
məraj jəwa jagər gorba ʔabaru kuj
ja baru naga zəmuna jəmoj jəŋuwa ʔe hunwa wejo bara u{ŋehuda} nabo
tewu naga ja rabut mo tuma polo
dʒamole gojinka dʒokon
ʔabu gida jəlu gɪr gɪze pɔləra ʔazalo bajaje
buna mo bobun jijaje
bakun wuŋa guru gadʒaben wəna ŋaje
wətʃa karaj man muna jijaje
gideja kadama jəzi lugu
ʔii ʔɨkdədəma ŋezi lo ʔa pətdu ləma dʒezi nibo
jekone kur mono moŋə kitʃa buni gədʒə goni
ʔəʒəla bogro zi ʔatana nida jəko
ʔadri ko mana ʔurija ga
{The speech of the the researcher closing the speech}